Skupina kategorija bezalkoholnih pića, prema definiciji agencije Nielsen, obuhvaća gazirane sokove i pića, voćne (i povrtne) sokove i nektare, ledeni čaj te sokove u prahu i sirupe
Analizirao: Berislav Znidarčić, Nielsen
Skupina kategorija bezalkoholnih pića, prema definiciji agencije Nielsen, obuhvaća gazirane sokove i pića, voćne (i povrtne) sokove i nektare, ledeni čaj te sokove u prahu i sirupe. U 2020. godini (siječanj – prosinac) skupina kategorija bezalkoholnih pića zabilježila je pad vrijednosne i količinske prodaje.
U strukturi prodaje, količinski pad zabilježile su sve obuhvaćene kategorije bezalkoholnih pića. Više od polovice vrijednosnog prometa skupine, točnije 52%, nosi kategorija gaziranih pića, nepuna trećina prodaje pripada voćnim sokovima i nektarima, dok su gotovo podjednako zastupljeni ledeni čajevi, sirupi i sokovi u prahu.
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, polovina vrijednosne prodaje bezalkoholnih pića pripada hipermarketima i supermarketima, 42% vrijednosne prodaje nalazi se u tradicionalnim formatima, a 8% pripada kanalima benzinskih postaja i kioscima.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2020. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača nose 52% ukupne prodaje skupine bezalkoholnih pića, a oni su abecednim redom Coca Cola Company, Stanić Beverages i Vindija.
Pod nazivnikom ‘bezalkoholnih pića’ agencija Euromonitor International prati gazirana pića, voćne sokove i nektare, energetske napitke, sportska pića, ready-to-go kavu, ready-to-go čaj, koncentrate i flaširanu vodu.
Prema podacima istraživačke agencije Euromonitor Internationalu, sveukupno su bezalkoholna pića u Hrvatskoj doživjela pad u 2020. godini, uglavnom zbog pandemije Covid-19 i njezinih ekonomskih posljedica. Pod nazivnikom ‘bezalkoholnih pića’ agencija Euromonitor International prati gazirana pića, voćne sokove i nektare, energetske napitke, sportska pića, ready-to-go kavu, ready-to-go čaj, koncentrate i flaširanu vodu. Daleko najveći pogodak doživio je HoReCa sektor, koji je u Hrvatskoj, kao i diljem Europe, doživio nekoliko višemjesečnih zatvaranja.
Tijekom početnog razdoblja strogog lockdowna u proljeće 2020., lokalni potrošači uglavnom su bili ograničeni u kretanju, a Hrvatska je također propustila početni val turista. Stoga je i domaća i turistička potražnja gotovo u potpunosti eliminirana tijekom ta dva mjeseca. Kasnije su se ugostiteljski objekti ponovo otvorili, ali na kraju svega, Hrvatska, koja je vrlo ovisna o turizmu, dosegla je tek oko polovice prošlogodišnje popunjenosti, što je naštetilo prodaji.
PAŽLJIVI POTROŠAČI
Što se tiče maloprodajnih kanala, očekivalo se da bi potrošnja mogla rasti jer su potrošači „ostali zaključani“ u svojim domovima trebali ostati kod kuće duži vremenski period u 2020. Međutim, u travnju je Vlada uvela novi set poreza i na topla i bezalkoholna pića, također poznat kao porez na šećer.
Kao odgovor, lokalni potrošači, koji su se već suočavali s gubitkom posla, a time i gubicima u raspoloživim prihodima, bili su pažljiviji u trošenju i izbacili su neka bezalkoholna pića iz svojih potrošačkih navika ili su se umjesto toga okrenuli jeftinijim markama ili alternativama. Kao rezultat toga, većina je bezalkoholnih pića doživjela primjetan pad potražnje u 2020. Jedna značajna iznimka je ready-to-drink kava, s obzirom na to da su poneki lokalni potrošači s nestrpljenjem dočekali zatvaranje ugostiteljskih objekata te su naviku pijenja gotove kave prenijeli u kućnu atmosferu u kojoj su i radili.
PORAST ONLINE KUPOVINE
Na općenitoj razini, distribucija u maloprodajnim kanalima nije bila u velikoj mjeri pogođena u 2020. Većina trgovina u Hrvatskoj ostala je otvorena čak i tijekom cijelog razdoblja lockdowna i nakon toga. Međutim, trgovci su se morali nositi s ograničenjima kapaciteta u prodajnim objektima jer je Vlada ograničila broj ljudi koji mogu biti u isto vrijeme u zatvorenom prostoru.
Ipak, sama distribucija nije bila upitna u 2020. jer su imali zalihe koje su bile više nego dovoljne za preživljavanje čak i kroz najsloženije dijelove godine. Međutim, e-trgovina je u prošloj godini u Hrvatskoj doživjela revoluciju. Iako se bezalkoholna pića ne kupuju često online poput nekih drugih proizvoda, tijekom razdoblja lockdowna prodaja je naglo porasla. Tijekom ostatka godine prodaja putem e-trgovine lagano se usporavala, ali svejedno je ukupna razina opsega prodaje e-trgovine ostala daleko iznad onoga što bi obično bila bez pojave COVID-19.
SLIJEDI POBOLJŠANJE
Za bezalkoholna pića, najniža je točka dosegnuta 2020., a prema predviđanjima agencije Euromonitor International, očekuje se poboljšanje u sljedećih pet godina. Ovu kategoriju očekuje snažni oporavak tijekom ove godine, uglavnom zbog očekivanog oporavka turizma i ublažavanja epidemioloških mjera.
Međutim, trebat će neko vrijeme da se sokovi i ostala pića vrate na pravi put i prijeđu razine potrošnje dosegnute u 2019. Zapravo, njihova ukupna prodajna količina neće se vratiti na razinu iz 2019. barem do 2022. Tijekom sljedećih pet godina očekuje se da će stope rasta maloprodaje i trenutne vrijednosti biti sporije od onoga što je viđeno u proteklom razdoblju.
Ovo usporavanje rasta vjerojatno će biti rezultat pada u hrvatskom gospodarstvu kao posljedice epidemije. Gospodarstvu će trebati vremena da se oporavi, a gubici radnih mjesta zabilježeni 2020. rezultirat će time da više potrošača ostane u mentalitetu ekonomske krize koji uključuje povećanu usredotočenost na štednju i oprez.
Čak bi i s turističke strane moglo doći do usporavanja jer će ekonomska kriza u drugim zemljama zasigurno utjecati na broj ljudi koji mogu doći na odmor u Hrvatskoj. Kao rezultat toga, oporavak bezalkoholnih pića u sljedećih pet godina bit će usko vezan uz gospodarski oporavak Hrvatske i Europe, gdje se nalazi najveći broj turista koji inače posjećuju Hrvatsku.
